osjećati nesvr.
psihološki glagoli
prez. 1. l. jd. osjećam, 3. l. mn. osjećaju, prid. r. m. osjećao, prid. r. ž. osjećala
somatski glagoli
NomD, AkD
somatski glagoli
NomD, AkD (PrilD)
somatski glagoli
NomD, RečD
somatski glagoli
NomD, AkD
somatski glagoli
NomD, AkD (PrilD)
psihološki glagoli
NomD
psihološki glagoli
NomD, AkD
psihološki glagoli
NomD, AkD (PrilD)
psihološki glagoli
NomD, RečD
psihološki glagoli
NomD, AkD, PrijeD
psihološki glagoli
NomD, RečD
psihološki glagoli
NomD, AkD, PredikD
NomD, PredikD
NomD, PrilD
Obavijest: U ovome značenju (osjećati se 8) dopune ostvarene prijedlogom i imenicom u genitivu svrstavaju se u priložnu dopunu (PrilD) jer odgovaraju na pitanje i ne zamjenjuju se lako imenicom u instrumentalu koja pripada predikatnoj dopuni (PredikD), npr. . Dopune ostvarene česticom i imenicom u nominativu lako se zamjenjuju imenicom u instrumentalu, npr. / te se zato smatraju ostvarenjem predikatne dopune (PredikD). Također, u primjerima i ne vidi se izražena značenjska razlika (koja se ostvaruje npr. u glagola doživljavati koga kakvim/kako), no na osnovi morfološko-sintaktičkoga kriterija pripadaju različitim dopunama, predikatnoj (PredikD) i priložnoj (PrilD) dopuni.
Napomena: Uz glagol u prvome, drugome i četvrtome značenju (osjećati 1, osjećati 2 i osjećati 4) pojavljuje se priložna dopuna (PrilD), npr. koja bi se mogla smatrati i atributom, no budući da se ne zamjenjuje lako pridjevskom skupinom (*), smatramo da je riječ o posebnoj neobveznoj priložnoj dopuni (PrilD).